Centar za savremenu umetnost, čije je sedište u Beogradu, nastao je da bi se bavio vizuelnim umetnostima – slikarstvom, vajarstvom, fotografijom, dizajnom, arhitekturom i multimedijalnim umetnostima, njihovom produkcijom i promocijom. Centar je osnovan 2003, a 2005 otvoren je njegov novi izlagački prostor.
Galerija Centra za savremenu umetnost Strategie Art nalazi se u Visegradskoj ulici, u rezidencijalnom centru Beograda, u okruženju ambasada i prostire se na oko 600 kvm.
Bijenale se nastavlja u decembru u Rimu, gde će, takođe, nastupiti nasi umetnici, u kategoriji cinema/music.
Svi nasi umetnici ušli su u zvanični katalog ovog Bijenala, u izboru od preko hiljadu umetnika, a radovi su bili izlozeni u centralnom izlozbenom prostoru, što je njihov veliki uspeh.
U Rimu će izlagati u MACRO-Museum of Contemporary Art, jednom od svetski znacajnijih muzeja, a pokrovitelj i domacin je Grad Rim.
ARTIST FROM SERBIA
Thessaloniki/ Visual Arts
Jelena Kostica
Sejma Prodanovic
Mihailo Vasiljevic
Mirjana Radovanovic
Roma/ Cinema music
Vladimir Macar
XIV Edition of the Biennale of Young Artists from Europe and the Mediterranean, realized by the Organizing Committee of Biennale Skopje 2009.
Na IX Trienalu svetske arhitekture u Beogradu predstavljena su najznacajnija, monumentalna i fascinantna arhitektonska ostvarnja u najvecim svetskim gradovima, kao sto su Moskva, Tokio, Dubai, Frankfurt, London, New York, Johanesburg, Kuala Lumpur, Buenos Aires, Milano, Tel Aviv …
Ana Bešlić je rođena 16. marta 1912. godine u na salašu „Šara Pustara“ u blizini Bajmoka na sveru Bačke. U Beogradu živi od 1939. godine. Njen život kao da se gotovo podudara sa trajanjem XX vekai njegovim ubrzanjima. Otac je bio Bunjevac. Majka mađarsko bunjevačkog porekla. Imala je tri sestre. Buržoa detinjstvo na salašu „Šara Pustara“ u blizini Bajmoka u blizini Subotice. Domaće životinje, mirs žita. Školovanje u dobrim srednjim školama u Zagrebu, Gracu i Beču.
Serbian Artist:
- A3 Format (Filip Bojović,Vladimir Radinović i Isidora Todorović)
- Danilo Prnjat
- Ranka Marković
- Maja Leković
- Dragana Bulut i Rastko Lazić
- Goran Micevski
- Marko Stojanović
PUGLIA
22nd – 31st May 2008
Plakati festivala Grad Teatar Budva, velikog i značajnog pozorišnog festivala, koji traje više od dvadeset godina, uvek su predstavljali originalan i nov likovni i umetnički izraz u grafičkom dizajnu.
Prirodni fenomen “Djavolja varoš” je jedini predstavnik Srbije za izbor Sedam svetskih čuda prirode. Isključivo od našeg angažovanja zavisi da li će ovaj spomenik prirode uspeti da udje u uži izbor.
Glasanje za izbor finalista Sedam novih čuda prirode traje do 31. decembra 2008. godine, a Panel eksperata N7W objaviće listu od 21 kandidata u januaru 2009. godine, među kojima će biti izabrano Sedam svetskih čuda prirode.
Po rečima selektora likovnog programa festivala, Stanka Papovića, od 80 najpoznatijih likovnih stvaralaca sa ovih prostora, koji su postali deo svojevrsne istorije Grada teatra, odlučio je da beogradskoj publici predstavi radove (ulja na platnu, kombinovane tehnike i bojeno drvo) deset majstora – Milorada Bate Mihajlovića, Dušana Otaševića, Voja Stanića, Nikole Gvozdenovića, Stanka Zečevića, Miloša Šobajića, Dragana Karadžića, Naoda Zorića i Mustafe Skopljaka i Slobodana Slovinića.
Jelena Kršić je rođena u Mariboru. Fakultet likovnih umetnosti, odsek vajarstva, završila je u Beogradu1993, u klasi profesora Nikole Koke Jankovića.
Član ULUS-a od 1995. Živi i radi u Beogradu.
Rada Selaković (Beograd, 1952-2008) diplomirala je slikarstvo 1976. a magistrirala 1978. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Posle studija nastavlja stručno usavršavanje na studijskim boravcima u Grčkoj 1980-1981. (Stipendija grčke vlade), SAD 1985-1986. (Fulbrajtova stipendija) i u Francuskoj 1994. (Cité internationale des arts Paris). Dve stipendije su u velikoj meri obeležile njen umetnički rad – stipendija grčke Vlade i specijalizacija u Atini i na ostrvu Rodos, kao i stipendija Fulbrajtovog programa za studije u SAD, gde sprovodi istraživački rad u oblasti proširenih medija i videa na Prat institutu u Njujorku. Tako su i dve sasvim različite situacije usmerile njen umetnički rad: Grčka, sa mitološkim mediteranskim referencama i Njujork, odnosno, Prat institut, mesto gde se uspostavljao aktuelni identitet postmodernih umetničkih i kulturnih produkcija.
Tomo Pavićević
Rođenje 1952. godine u Titogradu. Završio je Pedagošku akademiju u Nikšiću. Član je ULUCG-a od 1978. godine. Živi i radi u Podgorici.
Ima onih koji nauče I onih koji na neki misteriozan nacin, jednostavno, znaju. Andre spada u ove potonje.
Put je dug, ali I otvoren, a mi cemo biti tu da vidimo kuda ce ga sledeće odvesti.
Izložba obuhvata osamnest radova različitog formata od kojih se deset izlaže u prostoru a osam na zidovima glerije. Rađeni su od bronze, mesinga, pleksiglasa, poliestera, soli, plavog kamena, uglja, cigle, papira, platna, suvog cveća, hleba, olova, drveta, gume i boje u različitim kombinacijama. Nastali su od 2004. do 2006. godine
Njene radove prati svojevrsna veselost, mladalačka povišenost temperature tona, svežina i nesputanost bez životnih i umetničkih predubeđenja. Te boje nisu toliko jake koliko veštim kontrastiranjem izazivaju osećaj iridacije, lučenja, isijavanja, prosijavanja.
Dejan Đorić, istoričar umetnosti
Umetnost Miodraga Rogića nastala je na tekovinama moderne.
Jednostavnost je estetički ideal koji prožima sve etape Rogićevog
stvaralaštva. Ovaj estetički princip se uvek varirao od barokne raskošnosti
do impresivne primitivnosti. Slike na ovoj izložbi, posvećene figuri žene,
staru jednostavnost čine još jednostavnijom. Ekonomija celokupnog izraza ima
jednu amblematičnu jednostavnost. Osnovna likovna sredstva, linija i boja, nikad
ogoljenije nisu podhranjivale kompoziciju slike. Lišivši sliku bilo kakvog
narativa Rogić uvek na umu ima sam lik slike, to jest da ona mora dejstvovati kao
estetski i duhovni znak, da mora biti ikonogenična.
JA+MORE=LJUBAV
JA je posesivno
JA je već ON
JA ne zna da kaže
JA zna da se iskaže
JA misli da je ONA
JA se opterećuje
JA je u konfliktu sa JA
ONAJ kaže da je JA ONA
ONA zna da je JA
SVE
Ciklusom slika simboličkog naziva i nostalgičkog prizvuka «Još jedno leto», Aleksandar Cvetković obeležava tridesetogodišnjicu svog slikarskog rada. Za proteklo vreme autor je načinio mnoštvo slika, dobio za njih brojna priznanja od kojih su najvažnija naklonost publike i podrška kritike, rečju, stekao status poznatog i priznatog umetnika.
Rođen u Beogradu 1966. godine
Akademiju likovnih umetnost završio u Beogradu na odseku slikarstva, 1990. godine, a zatim diplomirao na Nacionalnom institutu lepih umetnosti u Antverpenu, Belgija.
Priredio više od 25 samostalnih i veliki broj grupnih izložbi u Beogradu, Tuluzu, Briselu, Antverpenu, Saporou (Japan) i Sofiji (Bugarska).
Živi i radi u Marksemu, Belgija.
Projekat Mediteran ima za cilj da objedini i prikaže kulturne i likovne izlagaže sa ovih prostora kao umetnike Mediterana, koji je po mnogo čemu kolevka savremene kulture. Mediterana kao dela Evrope ali isto tako severno afričkog kontinenta i bliskog istoka. Centar je 2006. uvrsten u zvanicni program Sekretarijata za kulturu grada Beograda.
Rođen 1931. u Podgorici, gde je završio osnovnu i srednju školu. Slikarstvo je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Diplomirao je 1954. godine. Takođe je diplomirao i matematiku na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću 1967. godine. Član je ULUCG-a od 1956. i ULUS-a od 1970. godine. Samostalno je izlagao 75 puta, od toga 25 puta u inostranstvu. Grupno je izlagao nekoliko stotina puta, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Tri puta izlagao na Jesenjem pariskom salonu po njihovom pozivu. Objavio je 11 knjiga, sa temama: umetnost, nebo, ljubav i samosaznavanje. Preminuo je 2006. godine.
Rođena u Beogradu 1959.
Studirala slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu kod prof. Radenka Miševića i Čedomira Vasića 1983.
Postdiplomske studije završila na FLU 1985.
Predaje na istom fakultetu od 1997.
Tijana Fišić je rođena 24. 09. 1966. u Beogradu, gde živi i radi.
Godine 1989. diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (Slikarski odsek), u klasi prof. Momčila Antonovića; tema pisanog dela diplomskog rada: Kultura starog Meksika. Godine 1993. magistrirala je iz oblasti slikarstva na Fakultetu likovnih umetnosti u Beoogradu kod prof. Momčila Antonovića i postala člana Ulus-a.
Lijljana Drezga započela je svoju izlagačku aktivnost kao veoma mlada u Domu Omladine 1969, a usledili su: Galerija KNU, Galerija KCB, Kulturna Tribina Novi Sad, Tribina Mladih Split, NY PW Art Gallery, Oktobarski Saloni…
1990/91. živi i radi u Madridu, gde je imala tri samostalne izložbe. Galerija Orfila, Centro Cultural Galileo i galerija Mayte Comodore. Iz Madrida se vratila samo da bi izlagala u galeriji Stara Kapetanija, ali ostaje u Beogradu.
Poslednju samostalnu izložbu imala je 1995. u Konaku Knjeginje Ljubice. Nakon toga se povlači, ne daje intervjue i do izložbe ”Pečati” 2004.